NEBO U SVIBNJU

NEBO U SVIBNJU

Eto nas u svibnju. Noći su tople, magle je sve manje pa više nema izgovora da se poneka večer ne provede pod zvjezdama:-) .

Astronomski sumrak sredinom mjeseca počinje u 22:30h, a završava oko 3:15h. Dakle promatranja planiramo sve kasnije. Najbolje iza 22h.

MJESEC je u fazi mlađaka 03.05, a u fazi uštapa (pun mjesec) 18.05.

JUPITER se  u narednom  razdoblju više ne može promatrati.

SATURN je još uvjek vidljiv cijelu noć. Kad padne noć već je visoko na južnom nebu i kroz noć se spušta prema zapadnom horizontu. Ne zalazi prije svitanja. Izgleda kao zvijezda koja NE treperi, žute boje, a najbolje ga je promatrati dalekozorom ili još bolje teleskopom.

VENERA izlazi jedan sat prije Sunca pa nije pogodna za promatranja.

MARS nije vidljiv za promatranje.

Napomenimo da za položaje planeta, Mjeseca i sazviježđa za bilo koje vrijeme iznad Međimurja pogledate na kartu neba, na našim stranicama.

Prolaze međunarodne svemirske stanice (ISS) za Međimurje, a vrijedi i za cijelu SZ Hrvatsku, možete vidjeti ovdje

 

05.05. maximum je meteorskog potoka ETA AQUARIDI sa najvećom prosječnom satnom frekvencijom ZHR=60, dakle više od LYRIDA. Međutim kao što im ime govori, radijant (ishodišna točka) im je u zvježđu Vodenjak (Aquarius) koje se za naše krajeve nalazi prilično nisko nad južnim horizontom. Poznato je da na južnoj zemljinoj polutci uoče dvaput više meteora nego sa naših sjevernih geografskih širina, pa nemojmo očekivati previše. Zemlja prolazi kroz ovaj oblak prašine dvaput godišnje. U svibnju i listopadu, a on potječe od poznatog HALLYEVOG KOMETA. Potok koji srećemo u listopadu su ORIONIDI, a riječ je o česticama istog kometa.

Pošto vodenjak izlazi tek u 3 ujutro, oni koji će poželjet pratit ovaj meteorski potok svakako nek ne planiraju promatranje prije ponoći.

Za kraj mali zadatak za sve koji imaju dalekozore (obične lovačke-7×35, 10×50 ili sl.) da potraže objekt M13 u zvježđu Herkul. Pažljivo tražite područje u Herkulu i ako ugledate mrljicu koja kad je malo duže gledate izgleda poput loptice vate-to je to! Napominjem da u dalekozoru ne možemo vidjeti pojedinačne zvijezde, a sam objekat je malog promjera i slabog sjaja, pa ga tražite što dalje od javne rasvjete. Moguće ga je fino vidjeti bez teleskopa. Za lakše pronalaženje koristite se zvjezdama susjednih zviježđa Sjeverna kruna i Volar (Corona borealis i Bootes). Javite nam koliko ste bili uspješni!

 

 

 

kako otprilike izgleda objekt u dalekozoru 10×50 pogledajte na fotografiji

m13

 

 

 

 

 

 

 

klikni na sliku za prikaz u punoj veličini!