Vidljivo golim okom – Astronomske najave za veljaču!
U siječnju nismo imali sreće s promatranjem neba jer su se na noćnom nebu izmjenjivali magla i oblaci. Nadamo se ljepšem vremenu u veljači koja nam donosi pregršt zanimljivosti, uključujući i jedan komet!
Astronomski sumrak sredinom mjeseca počinje oko 19 sati, a završava oko 5 sati ujutro.
Prvi događaj koji ćemo spomenuti je svakako posjet kometa ZTF C/2022 E3 koji će svoj maksimalni sjaj imati upravo na samom početku veljače. Po proračunima maksimalnu magnitudu od 4,8 mogao bi dostići upravo 1. veljače. U tom trenu nalazit će se u sazviježđu Žirafa, 4. veljače ulazi u Kočijaša, a 10. u Bika. Bit će vidljiv običnim dalekozorom, treba ga promatrati odmah početkom veljače, što je moguće dalje od svjetlosnog zagađenja.
Komet možemo potražiti već 1. veljače na pola puta između Sjevernjače i sazviježđa Kočijaš a ono što je bitno napomenuti je da prizor neće biti vizualno spektakularan (kako najavljuju pojedini mediji), ali će biti zasigurno zanimljiv, a samo treba pažljivo promatrati dalekozorom u smjeru od Sjevernjače prema Kočijašu. Za to je dovoljan dalekozor s uvećanjem 10×50 koji ima vidno polje od oko 5 stupnjeva pa se njime može uspješno tražiti komet ( zbog širokog vidnog polja je u ovom slučaju dalekozor bolji i od teleskopa).
Više o položaju kometa možete vidjeti na linku
Astronomski sumrak sredinom mjeseca počinje oko 19 sati, a završava oko 5 sati ujutro.
Prvi događaj koji ćemo spomenuti je svakako posjet kometa ZTF C/2022 E3 koji će svoj maksimalni sjaj imati upravo na samom početku veljače. Po proračunima maksimalnu magnitudu od 4,8 mogao bi dostići upravo 1. veljače. U tom trenu nalazit će se u sazviježđu Žirafa, 4. veljače ulazi u Kočijaša, a 10. u Bika. Bit će vidljiv običnim dalekozorom, treba ga promatrati odmah početkom veljače, što je moguće dalje od svjetlosnog zagađenja.
Komet možemo potražiti već 1. veljače na pola puta između Sjevernjače i sazviježđa Kočijaš a ono što je bitno napomenuti je da prizor neće biti vizualno spektakularan (kako najavljuju pojedini mediji), ali će biti zasigurno zanimljiv, a samo treba pažljivo promatrati dalekozorom u smjeru od Sjevernjače prema Kočijašu. Za to je dovoljan dalekozor s uvećanjem 10×50 koji ima vidno polje od oko 5 stupnjeva pa se njime može uspješno tražiti komet ( zbog širokog vidnog polja je u ovom slučaju dalekozor bolji i od teleskopa).
Više o položaju kometa možete vidjeti na linku
Fotografiju kometa ZTF C/2022 E3 snimila je Natalija Kosović
(Nikon D7500 + Samyang 135 mm + Star Adventurer star tracker)
Promatranje kometa zasigurno će pokvariti Mjesec svojim blještavilom, u to vrijeme je u fazi uštapa odnosnog 5. veljače je pun, a u fazi mlađaka 20.veljače.
VENERA (zvijezda Danica) nije pogodna za promatranje ali je vidljiva u večernjim satima nakon sumraka, nisko nad južno-zapadnim horizontom.
MARS je vidljiv nakon što padne mrak na jugoistočnom horizontu. Najvišu točku na nebu doseže oko 20 sati, a vidljiv je do 23 h kada je prenisko na horizotnu da bi ga se moglo promatrati. Potražite crveno-narančastu točkica koja ne treperi.
SATURN se trenutačno ne može promatrati ali se JUPITER može vidjeti rano navečer iznad jugozapada, prije nego što oko 21 sat zađe za horizont.
U srijedu 22.veljače će biti konjunkcija Mjeseca, Venere i Jupitera. Mjesec I oba planeta će se prividno približiti na manje od 5 stupnjeva što znači da će svi stati u vidno polje dalekozora.
To je ujedno i dobra prilika za fotografe jer će Mjesec biti tek dva dana nakon mlađaka.
Zadnjeg dana u mjesecu, 28. veljače će se ponoviti konjunkcija, ovog puta između Mjeseca i Marsa, a vidljiva će biti u večernjim satima.
MARS je vidljiv nakon što padne mrak na jugoistočnom horizontu. Najvišu točku na nebu doseže oko 20 sati, a vidljiv je do 23 h kada je prenisko na horizotnu da bi ga se moglo promatrati. Potražite crveno-narančastu točkica koja ne treperi.
SATURN se trenutačno ne može promatrati ali se JUPITER može vidjeti rano navečer iznad jugozapada, prije nego što oko 21 sat zađe za horizont.
U srijedu 22.veljače će biti konjunkcija Mjeseca, Venere i Jupitera. Mjesec I oba planeta će se prividno približiti na manje od 5 stupnjeva što znači da će svi stati u vidno polje dalekozora.
To je ujedno i dobra prilika za fotografe jer će Mjesec biti tek dva dana nakon mlađaka.
Zadnjeg dana u mjesecu, 28. veljače će se ponoviti konjunkcija, ovog puta između Mjeseca i Marsa, a vidljiva će biti u večernjim satima.
Od objekata dubokog svemira (deep sky objects) osvrnuti ćemo se na one koji su vidljivi u navedenom razdoblju te se mogu promatrati s dalekozorom (ili teleskopom), a neki će biti uočljivi i golim okom.
Počet ćemo s najpoznatijim, a to je Andromedina galaksija M31. Nama najbliža galaksija udaljena 2 200 000 god. svjetlosti. Slična je našoj galaksiji, a za tamnih I vedrih noći može se uočiti golim okom ili dalekozorom s povećanjem od 7×50.
U blizini Andromede, između Kasiopeje i glave Perzeja, nalaze se otvoreni skupovi zvijezda NGC 869 i 884.
U zviježđu Bika nalaze se dva vrlo poznata objekta. To su skupovi zvijezda Hijade, veliki otvoreni skup zvijezda čije glavne zvijezde tvore oblik slova V i raznih su boja, te Plejade ( hrvatski naziv Vlašići – poznate i kao Subaru/Seven sisters) oznake M45. Oba objekta vidljiva su golim okom, a Plejade svojim oblikom podsjećaju na velika kola. Zvijezda Sirius je najsjajnija zvijezda sjevernog neba pa je nije problem naći u zviježđu Veliki pas (Canis major) ispod zviježđa Orion, a malo niže od Siriusa je otvoreni skup zvijezda M41 – Ako imate dalekozor 10×50 tada neka vam Sirius bude skroz gore u vidnom polju dalekozora i onda ćete na donjoj suprotnoj strani vidjeti M41.
I na kraju, najpoznatiji objekt – velika Orionova maglica – M42. Vidi se i golim okom ispod tri zvijezde Orionovog pojasa (hrvatski naziv – Kosci).
Počet ćemo s najpoznatijim, a to je Andromedina galaksija M31. Nama najbliža galaksija udaljena 2 200 000 god. svjetlosti. Slična je našoj galaksiji, a za tamnih I vedrih noći može se uočiti golim okom ili dalekozorom s povećanjem od 7×50.
U blizini Andromede, između Kasiopeje i glave Perzeja, nalaze se otvoreni skupovi zvijezda NGC 869 i 884.
U zviježđu Bika nalaze se dva vrlo poznata objekta. To su skupovi zvijezda Hijade, veliki otvoreni skup zvijezda čije glavne zvijezde tvore oblik slova V i raznih su boja, te Plejade ( hrvatski naziv Vlašići – poznate i kao Subaru/Seven sisters) oznake M45. Oba objekta vidljiva su golim okom, a Plejade svojim oblikom podsjećaju na velika kola. Zvijezda Sirius je najsjajnija zvijezda sjevernog neba pa je nije problem naći u zviježđu Veliki pas (Canis major) ispod zviježđa Orion, a malo niže od Siriusa je otvoreni skup zvijezda M41 – Ako imate dalekozor 10×50 tada neka vam Sirius bude skroz gore u vidnom polju dalekozora i onda ćete na donjoj suprotnoj strani vidjeti M41.
I na kraju, najpoznatiji objekt – velika Orionova maglica – M42. Vidi se i golim okom ispod tri zvijezde Orionovog pojasa (hrvatski naziv – Kosci).
Pripremio i piše: Miroslav Smolić